Sjećam se svog prvog ulaska u učionicu. Februar mjesec, zima u svojim posljednjim trzajima i ja – u prepunoj zbornici iskusnih kolega, sa knedlom u grlu osjećam kako mi se još jedna kapljica znoji sliva niz dlan. U glavi milion pitanja, jer izlazim na pozornicu, a nosim veliku odgovornost – ljudi očekuju da im prenesem svoje znanje. Zanimanje učitelja, nastavnika, profesora vrlo je potcijenjeno. Često čujem komentare, kako je to baš lako, jer ja taj njemački znam i kako mi je upala kašika u med. No da li je to baš tako? Ovo zanimanje jednostavno zahtjeva stalni rad na sebi, danonoćna istraživanja, praćenje modernih tokova, a o odgovornosti da ne govorimo. Vi – kao učitelj, nastavnik, profesor – ostavljate neizbrisiv trag u odrastanju svakog vašeg učenika.

Baš od tog mog prvog ulaska u učionicu, kojeg se sjećam kao da je bio juče, pa sve do danas, nastojim da kroz stalna stručna usavršavanja iz različitih oblasti budem bolji nego što sam bio juče. I vođen tim mislima mnogo sam vremena poklonio istraživanju i shvatanju zapravo – kako ljudi uče? To je jedan vrlo zanimljiv proces, još uvijek nedovoljno istražen, iako imamo na desetine hiljada naučnih istraživanja na ovu temu.

Kada suzimo ovaj pojam „učenje“ na „učenje jezika“ i kada budemo još konkretniji, pa kažemo „učenje njemačkog jezika“, onda smo već ušli u jednu potpuno novu disciplinu. Njemački jezik, baš kao i svaki drugi, čine riječi, a kombinacija tih riječi na različite načine i u različitim kontekstima nam omogućava da ostvarimo komunikaciju, da iskažemo svoje misli i osjećanja. Iz tog razloga želim da vam u ovonedjeljnom Glossa blogu predstavim pet korisnih savjeta, kako što efikasnije trajno naučiti riječi na njemačkom jeziku.

1. Koristite riječi

Po nekim naučnim istraživanjima u prosijeku je neophodno da osoba jednu riječ iskoristi 70 puta, kako bi ona ostala u trajnoj memoriji. Naravno, ovo je u prosijeku. Logično je da će osoba sa našeg govornog područja jako brzo zapamtiti riječ „Balkon“ ili „Terasse“, dok će sa riječima kao što su „Sehenswürdigkeit“ ili „Sehnsucht“ ipak biti neophodno malo više vremena. Dakle, u prosijeku treba iskoristiti riječ 70 puta, ali je jako bitno da definišemo riječ „iskoristiti“. To ne znači sjesti jedan dan i uporno govoriti 70 puta za redom riječ „Sehnsucht“, nego je treba koristiti u kontekstima. Dakle, zadajte sami sebi zadatak da ćete neku riječ iskoristiti na času njemačkog jezika, da ćete je napisati u nekom sastavu koji ste dobili za zadaću, jednostavno, nastojte da iskoristite tu riječ što je više puta moguće.

2. Personalizujte

Pokušajte da stavite riječi u onaj kontekst koji vama ima smisla. Pozicionirajte riječi u vama poznate situacije. Uzećemo riječ „Sehenswürdigkeit“ (znamenitost) kao primjer. Nakon što ste ustanovili značenje ove riječi, pokušajte da je povežete sa nekom vama dragom ili prepoznatljivom znamenitosti. I svaki put kada naiđete na ovu riječ, pročitate je u nekom tekstu, čujete je negdje ili je čak i iskoristite, sjetite se te znamenitosti i zamislite je u glavi. Na ovaj način, mozak će lakše i jednostavnije da pozicionira ovu riječ u trajnu memoriju.

Starije generacije se sigurno sjećaju da je bivša Jugoslavija bila okružena BRIGAMA. Ovo je upravo taj metod, lako je upamtiti tu frazu i riječ BRIGAMA, gdje svako slovo označava jednu državu (Bugarska, Rumunija, Italija, Grčka, Austrija, Mađarska, Albanija), nego pojedinačno učiti ove države. Navešću primjer glagola sa neodovojivim prefiksom. Pokušajte ovako: registracijska oznaka Beograda, glagol fercerati, dva još sa e- i za kraj gospođica. Niste sigurni o čemu trenutno pričam?

Registracijska oznaka Beograda: be- i ge-. Glagol fercerati: ver-, zer-, er-.

Još dva sa e-: ent- i emp-.

Za kraj gospođica: miss-.

Siguran sam da ćete na ovaj način lakše upamtiti glagole sa neodvojivim prefiksom, nego da ih učite napamet bez ikakve povezanosti. Ovo je samo jedan primjer, bitno je da vi personalizujete riječi, sa kojima imate poteškoća u vaš lični kontekst. Jednostavno pokušajte.

3. Uključite prethodna znanja

Već sam spominjao da je ljudima sa našeg govornog područja lako zapamtiti riječi kao što su „Balkon“ ili „Terasse“, jer su identične ili vrlo slične riječima na našem jeziku. Uključite prethodna znanja. Ako govorite neke druge strane jezike, pogotovo iz germanske grupe jezika (npr. engleski), tu već možete da iskoristite postojeća znanja kod velikog broja riječi. Ako ste već na nekom naprednijem jezičkom nivou, recimo na nivou B1, onda bi trebalo da već aktivno poznajete i koristite oko 1200 riječi, a one vam itekako mogu olakšati razumijevanje nekih novih riječi. Npr. znate riječ „der Sinn“ (smisao) i znate riječ „voll“ (puno). Lako je pretpostaviti šta bi onda značio pridjev „sinnvoll“ (puno smisla tj. smisleno).

4. Uključite sva čula

Ja sam njemački jezik naučio tokom godine razmjene učenika, kad sam imao 17 godina. Živio sam u jednoj njemačkoj porodici, koja nije govorila druge strane jezike (na čemu sam sada veoma zahvalan) i ja sam jednostavno morao da se snalazim, a kako sam bio u njemačkom govornom području, prirodno je bilo da koristim sva čula. Zašto onda ovaj sistem ne primjeniti i kada niste u njemačkom govornom području? Zalijepite si ljepljive papiriće sa njemačkim nazivima svuda po stanu ili radnom mjestu, tako da su vam stalno na oku. Dok radite bilo koju drugu radnju (vozite automobil, perete suđe, trenirate itd.) uključite si neki podkast, pjesmu ili pustite CD iz radne sveske. Ako učite pridjeve i naučili ste npr. riječi kao što su „kalt“ (hladno) ili „warm“ (toplo), povežite ih sa trenutkom kada osjetite da vam je hladno ili toplo.

5. Fraze, fraze, fraze

U mom prošlom blogu već sam pisao o važnosti učenja novih riječi u kontekstima tj. u frazama, a ne izolovano. Na taj način ubijate više muva jednim udarcem. Uzeću za primjer frazu „eine Rolle spielen“ (igrati ulogu). Daleko će vam biti lakše upamtiti ovu frazu nego pojedinačno riječi „die Rolle“ i „spielen“, a na ovaj način postižete više ciljeva: možete da iskorisite ovu frazu, koja postoji i na našem jeziku, naučili ste riječ „die Rolle“ i naučili ste da je ženskog roda i naučili ste glagol „spielen“, koji je veoma frekventan. Ovo je bio samo jedan primjer, ima ih naravno mnogo.

Imam nekoliko desetina hiljada časova iza sebe od one februarske večeri sa početka teksta. Mnogo sam toga naučio i nastojim da svoje savjete dijelim svojim učenicima, sa ciljem da što uspješnije savladaju jedan novi strani jezik. A još toliko toga imam da naučim. Nadam se da ćete i vi bar dati šansu nekom od navedenih savjeta. Za sam kraj želim da vas još jednom podsjetim da su ključne stvari za učenje generalno – strpljenje, istrajnost i kontinuitet.

Autor: Aljoša Preradović

Aljoša Preradović rođen je 02.04.1990. godine u Banjoj Luci, gdje je završio opštu Gimnaziju i Filološki fakultet, odsjek za njemački jezik i književnost. Tokom svog školovanja proveo je godina dana u Njemačkoj kao učenik na razmjeni u okviru AFS programa. Kao DAAD stipendista proveo je jedan semestar na Filozofskom fakultetu u Rostoku, Njemačka. U Glossa-centru za njemački jezik je od 2014. godine, trenutno kao vođa pedagoškog odjela zadužen za kvalitet nastave u Glossa-centru, a pored toga drži kurseve njemačkog jezika za djecu, omladinu i odrasle na svim nivoima, kao i onlajn kurseve, te je i stalni sudski tumač za njemački jezik. Angažovan je na poziciji asistenta na Pedagoškom fakultetu u Bihaću, odsjek za njemački jezik i književnost.