Poslednjih 20 godina neurodidaktika se intenzivno bavi proučavanjem ranog usvajanja jezika. Neurodidaktičke studije dolaze do zaključka da se učenje jezika odvija još u prenatalnom dobu, kada se dijete prvi puta razvija i čuje glas majke i uspostvalja vezu sa njom. Neurodidaktičke studije su pokazale da su djeca do svoje šeste godine vrlo osjetljiva za usvajanje jezika. Djeca mnogo brže stvaraju mreže u mozgu, što olakšava i sam proces učenja. Iz perspektive neurobiologa učenje znači stvaranje novih neurona. Potaknuti znatiželjom, djeca u najranijoj dobi uče spontano i kroz igru te nesvjesno slušanjem. Takođe, Alpar (2010) navodi da je puno bolja fleksibilnost mozga i prilagodljivost organa za govor kada je dijete još malo.
U samom procesu učenja veliku ulogu igraju roditelji, odgajtelji i učitelji!
Ustanovljeno je da učenje stranog jezika u ranoj dobi pogoduje boljem usvajanju jezika, boljem izgovoru a poslije pridonosi i tečnom sporazumijevanju na jeziku kojim govori. U početnoj fazi učenja, učenje se zasniva na slušanju i razumijevanju.
Također, dijete koje je svakodnevno izloženo stranom jeziku (u pasivnom ili aktivnom obliku – slušanje ili govor), puno lakše će u kasnijoj dobi usvojiti ritam, fonologiju i intonaciju stranog jezika.
Pored samog učenja jezika, važno je da društvo spozna i nužnost interkulturalne osjetljivosti, čemu učenje stranog jezika u predškolskim ustanovama posebno pogoduje. Kao jedna od temeljnih kompetencija, koju treba razvijati cijelog života, uvrštena je i višejezičnost građana evropske unije u obliku poznavanja dva strana jezika uz maternji jezik. Iz ovog proizilazi da je potreba za znanjem stranih jezika sve veća na tržištu. Ako sa učenjem jezika krenemo dovoljno rano, doprinosimo razvoju budućih generacija.
Djeci se strani jezik približava na zabavan način – kroz igru. Učešćem u mnogobrojnim aktivnostima i igrama dijete će strani jezik usvojiti, kao i maternji, prirodno i nevjerovatnom brzinom. Igrajući se, djeca uče tako da stvaraju pretpostavke, istražuju i donose zaključke. Kada govorimo o učenju kroz igru, djecu nije potrebno dodatno motivisati jer su motivisana vlastitom željom za upoznavanjem svijeta koji ih okružuje. S toga proces učenja treba da bude satkan od mnoštva poticajnih i djeci izazovnih aktivnosti i igara.
U početnim fazama učenja stranog jezika jako je važno stvoriti okruženje u kojem će se dijete osjećati sigurno i koje će ga potaknuti na igru i istraživanje.
Prostor u kojem dijete uči treba biti takav, da omogućuje nesmetano povezivanje svih sudionika u procesu učenja (učitelja/odgajatelja i djece), barijere (klupe) ne treba da postoje, te je pogodno sjedenje na jastučićima u krugu, djeca su tada opuštena i mogu nesmetano ustajati i kretati se. U procesu učenja kretanje je od izuzetne važnosti kao i potreba, djece predškolske dobi, za kretanjem.
Emocionalna povezanost kao još jedan važan faktor učenja se uspješno ostvaruje u malim grupama, jer omogućava upoznavanje svakog djeteta i uvažavanje njegove individualnosti. U manjim grupama djeca i učitelj imaju i više vremena za komunikaciju i interakciju na stranom jeziku kao i aktivno učešće svih polaznika u aktivnostima.
„Za dijete igra je ugodna, smislena i spontano odabrana aktivnost. Često je kreativna, uključuje rješavanje problema, učenje novih društvenih vještina, novog jezika i novih tjelesnih vještina. Igra je vrlo važna za malo dijete budući da mu pomaže naučiti nove ideje i pretvoriti ih u praksu.“ Britton, 2000.
Autor:
Nedina Lišić rođ. 1987 god., dipl. profesor njemačkog jezika i književnosti. Diplomirala na Filozofskom Fakultetu u Tuzli 2012 godine, te je na master studiju istog fakulteta. Težište master rada stavlja na učenje stranih jezika u predškolskoj dobi. Trenutno zaposlena u školi kao nastavnik njemačkog jezika. Takođe koordinator poslovne jedinicee Glossa-centra Brčko, kao i nastavnik u Glossa-centru Brčko na kursevima za djecu, te tutor na online kursevima. Dugogodišnji učesnik stručnih usavršavanja na polju metodike nastave, te DLL programa koji organizuje Goethe-Institut BiH.
Glossa – centar za njemački jezik d.o.o.
Broj sudskog registra: 057-0-Reg-13-002620
Poreski broj: 403662020003
Nakon što ispunite našu formu, pozvaćemo vas.
Nakon što ispunite našu formu, pozvaćemo vas.
Popunite prijavnu formu i neko će vas kontaktirati u što kraćem vremenskom periodu.
