AI Leadership: Najvažnija kompetencija budućnosti

Od organizacija do obrazovanja i poruka roditeljima

U obrazovanju i organizacijama više ništa nije kao prije. I to nije fraza. To je realnost koju svakodnevno potvrđuje praksa. Vještačka inteligencija nije više budućnost – ona je sadašnjost. Već sada imamo firme koje testiraju timove u kojima AI agenti samostalno obavljaju zadatke koje su donedavno radili ljudi. A u učionicama – djeca već koriste alate poput ChatGPT-a, ponekad spretnije od samih nastavnika.

I dok se često vodi rasprava da li je to varanje ili pomoć, postavlja se mnogo važnije pitanje. Ko uopšte uči djecu da postanu lideri u svijetu u kojem su AI alati njihovi novi saradnici?

AI leadership nije sposobnost da se napiše pismeni uz pomoć alata. Nije ni to da znaš napraviti prezentaciju uz pomoć gotovih predložaka. To je samo početak. Prava kompetencija počinje kada znaš kako AI funkcioniše, kada znaš da alat koristiš kao podršku, ali i kada mu znaš reći “ne”. Kada znaš prepoznati granicu između automatske obrade i ljudske procjene. Kada znaš voditi tim u kojem nisu svi članovi ljudi, već i digitalni agenti koji analiziraju, predlažu i donose prijedloge rješenja.

U aprilu 2025. Microsoft je predstavio koncept Frontier Firms – organizacija koje funkcionišu kao timovi ljudi i AI agenata. U takvim firmama, lideri više ne komuniciraju samo sa ljudima. Oni moraju znati upravljati i sa softverskim agentima, donositi odluke uz podršku algoritama i istovremeno čuvati ljudsku stranu posla. To je nova liderska uloga., a obrazovni sistem se još nije počeo sistemski razvijati.

Ako govorimo o AI leadershipu, ne možemo ga posmatrati kao usamljen slučaj. On se gradi na kombinaciji ključnih vještina, koje više nisu luksuz već osnova obrazovanja i rada.

Prva među njima su strani jezici. Većina AI alata funkcioniše na stranom jeziku, a mnogi nude napredne opcije upravo kada se koriste u izvornom jeziku alata. Output npr. koji dobijamo na engleskom često je precizniji, sadržajniji i relevantniji. Bez poznavanja jezika nema ni pune funkcionalnosti. Jezik je danas alat, most i komanda.

Druga osnova je upravljanje projektima. Jer AI alat nije od pomoći ako ne znaš šta želiš, do kada ti treba, kako da planiraš i isporučiš rezultat. Djeca koja rano uče kako da rasporede zadatke, postave ciljeve i upravljaju vremenom – biće spremna za timski rad i vođenje u digitalnom okruženju. Ostali će se oslanjati na AI da misli umjesto njih – i to je put koji vodi ka pasivnosti.

Kritičko mišljenje, digitalna etika i emocionalna inteligencija su ono što AI nema, a upravo to čini razliku između korisnika i lidera. Jer AI može analizirati podatke, ali ne može donositi vrijednosne odluke. To ostaje na nama.

Zato danas šaljem jasnu poruku roditeljima. Nemojte misliti da ako dijete koristi ChatGPT, da već razvija AI leadership. Pisanje sastava pomoću alata nije problem. Ali ako se tu zaustavi, onda ga nismo naučili da vodi, već da kopira. Djeci treba pomoći da razviju razumijevanje konteksta, odgovornost u korištenju alata i svijest o tome zašto nešto rade, a ne samo kako.

AI leadership nije tehnička vještina. To je karakterna, intelektualna i strateška kompetencija. I mora se graditi kroz obrazovni sistem, porodicu i svijet rada.

Do 2030. djeca koja danas sjede u školskim klupama biće na tržištu rada. Ono što će ih razlikovati neće biti broj bodova u svjedočanstvu, već praktične vještine koje znaju koristiti u stvarnom svijetu. Zato škole moraju prestati biti mjesta gdje se samo pamti i polaže. One moraju postati prostori u kojima se uči kako sarađivati s AI agentima, kako koristiti jezik da komuniciraš sa svijetom, kako planirati, povezivati se, stvarati i voditi.

Vrijeme je da prestanemo praviti razliku između “realnog života” i škole. Jer ako djecu ne učimo da vode, u svijetu gdje je sve više “pametnih” sistema – neće biti zamijenjena. Ali će biti vođena od strane onih koji znaju kako.

Zato im dajmo ono što će zaista nositi sa sobom kroz život: jezik, strukturu, tehnološku mudrost i ljudskost.

Jer budućnost neće pitati “koja ti je bila ocjena”, već “šta znaš da uradiš i možeš li to uraditi u timu sa AI-jem”.

Adriana Švraka

Adriana Švraka, direktorica Glossa – centra, ostvarila je svoje osnovno i srednje obrazovanje u inostranstvu, dok je visoko obrazovanje završila na Univerzitetu u Banjoj Luci. Nedavno je stekla prestižnu MBA diplomu na programu za izvršni nivo i top menadžere, čime je dodatno osnažila svoje liderske i strateške vještine.

Dugogodišnja je predavačica u raznim obrazovnim institucijama, a njen rad obilježava stručnost i inovativnost. Kao trener i multiplikator Goethe-Instituta, obučila je na stotine nastavnika širom svijeta, podižući kvalitet obrazovanja na međunarodni nivo. Od 2003. godine bavi se metodikom i didaktikom vaspitno-obrazovnih procesa, a od 2009. aktivno razvija planove i programe za klasičnu (offline) i online nastavu.

U proteklim godinama, Adriana se intenzivno posvetila implementaciji naprednih tehnologija i vještačke inteligencije u obrazovne planove, programe i procese učenja. Njena strast prema inovacijama i stalnom usavršavanju čini je značajnom figurom u modernizaciji obrazovanja u regionu.