Internet danas sve više liči na pravi „divlji zapad“ prepun lažnih vijesti i manipulativnih sadržaja koje generiše vještačka inteligencija, a koji se šire brže nego što možemo kliknuti „osvježi stranicu“. Sve prisutnija upotreba vještačke inteligencije za kreiranje tekstova, fotografija i video zapisa čini da je ponekad teško razlikovati šta je stvarno, a šta lažno.
Kritičko razmišljanje postaje neophodno, ali u eri dezinformacija, nije uvijek lako odmah prepoznati istinu. Zbog toga je važno znati kako uočiti kada nas vještačka inteligencija može zavesti.
Zašto tako lako vjerujemo u sve što pročitamo i vidimo?
Zamislite situaciju: skrolujete društvene mreže, naletite na šokantnu vijest, atraktivnu
fotografiju ili uvjerljiv video i bez mnogo razmišljanja odmah to podijelite. Nažalost, to je danas prilično uobičajeno. Informacije se dijele velikom brzinom, a u toj brzini rijetko zastanemo da provjerimo izvore. Umjesto kritičkog razmišljanja, često reagujemo emocionalno – osjećamo šok, interesovanje ili strah, što nas navodi na brzo dijeljenje sadržaja.
Problem je što alati vještačke inteligencije, koji mogu generisati tekstove, slike i sve uvjerljivije video materijale, koriste te emocije kao svoje „oružje“ za širenje lažnih vijesti. Kroz uvjerljiv ton i vizuelno atraktivne prikaze, lako padamo u zamku vjerujući da je sve što vidimo i čujemo istinito.
Preuzeto sa profila: www.creativeguess.com
Kako prepoznati objave i video snimke generisane vještačkom inteligencijom?
Ako želimo da izbjegnemo dezinformacije, važno je da naučimo da prepoznamo sadržaje koje generiše vještačka inteligencija.
Evo nekoliko savjeta:
1. Obratite pažnju na detalje fotografija i video zapisa:
• Neprirodni elementi: Slike i video zapisi koje generiše vještačka inteligencija često sadrže nepravilnosti – oči koje izgledaju „staklasto“, ruke u čudnim položajima ili nepravilno postavljene sjenke. Video zapisi generisani vještačkom inteligencijom mogu imati neprirodne pokrete, neusaglašene izraze lica ili sitne nesavršenosti koje odaju da nisu autentični.
• Previše savršenstva: Ako fotografija ili video izgleda previše savršeno ili „sterilno“, može
biti generisan. Obratite pažnju na detalje lica i prirodne nesavršenosti, jer vještačka
inteligencija često „izglađuje“ karakteristike koje su normalne kod pravih ljudi.
Preuzeto sa profila: www.boredpanda.com
2. Analizirajte ton i jezik teksta u objavi:
• Neprirodan jezik: Tekstovi koje kreira vještačka inteligencija često zvuče previše formalno ili robotizovano, bez prirodnog toka. Ako primjetite ponavljanje fraza ili neobičnu sintaksu, postoji šansa da je tekst generisan. Važno je, međutim, razlikovati ove znakove od ubrzanih video isječaka (kao što su reels), gde je govor isječen radi dinamičnosti i može izgledati neprirodno zbog brzih pauza, ali je autentičan.
• Prekomjerna formalnost ili senzacionalizam: Ako tekst ili video koristi dramatičan,
pretjerano emotivan ton, cilj je privući vašu pažnju i podstaći impulsivnu reakciju. Ovo
može biti znak manipulacije.
3. Provjerite profil i izvor informacije:
• Profil bez istorije: Lažni profili često nemaju istoriju aktivnosti. Ako profil izgleda kao da
je nedavno kreiran i sadrži samo nekoliko objava, postoji mogućnost da je otvoren radi
širenja specifičnog sadržaja.
• Nedostatak stvarnih komentara: Autentične objave obično privlače raznovrsne
komentare. Ako objava ili video ima minimalnu ili sumnjivu interakciju, to može biti
indikator da nije vjerodostojna.
4. Sprovedite provjeru činjenica i slika:
• Koristite alate za pretragu slika i tekstova: Alati poput Google Reverse Image Search
mogu vam pomoći da otkrijete da li je slika ranije korišćena u drugom kontekstu. Za
video sadržaje, potražite izvore ili dodatne informacije koje mogu potvrditi njegovu
autentičnost.
• Faktografski sajtovi: Koristite sajtove za provjeru činjenica kao što su Snopes ili
FactCheck kako biste bili sigurni u autentičnost informacija i ispravnost prikaza u video
materijalima.
Kako razviti kritičko mišljenje?
Ako želimo da se bolje snalazimo u ovom digitalnom okruženju, razvijanje kritičkog mišljenja je ključno.
Evo nekoliko koraka:
1. Postavljajte pitanja: Umjesto da odmah prihvatite informaciju kao istinitu, zapitajte se „Zašto je ovo objavljeno?“ i „Šta autor pokušava postići?“
2. Razmatrajte različite izvore: Informacije provjeravajte iz više izvora i uočavajte neslaganja.
3. Budite svjesni emocionalnih reakcija: Manipulativni sadržaji često izazivaju snažnu
emociju. Prepoznajte kad reagujete impulsivno, a kad informisano.
4. Edukacija o alatima vještačke inteligencije: Poznavanje osnovnih karakteristika vještačke inteligencije može vam pomoći da lakše prepoznate generisani sadržaj i da budete svjesni njenih mogućnosti i ograničenja.
Zaključak: Snalaženje u digitalnom divljem zapadu
U svijetu u kojem su objave i video zapisi generisani vještačkom inteligencijom sveprisutni, ključno je razviti vještine prepoznavanja manipulativnog sadržaja.
Kroz kritičko mišljenje, provjeru izvora i pažnju na detalje, možemo se zaštititi od dezinformacija.
U konačnici, na nama je da usporimo, analiziramo i promišljeno konzumiramo informacije – jer samo tako možemo ostati sigurni i informisani u svijetu digitalnog divljeg zapada.
O autoru
Adriana Švraka, direktor Glossa – centra za njemački jezik. Osnovno i srednje obrazovanje je stekla u inostranstvu, a visoko na Univerzitetu u Banjoj Luci. Pohađa MBA studije za izvršni nivo i top menadžere u Beogradu.
Predavala je dug niz godina u raznim obrazovnim institucijama. Trener je i multiplikator Goethe-Instituta za stručna usavršavanja. Obučila je na stotine nastavnika širom svijeta. Od 2003. se bavi metodikom i didaktikom vaspitno- obrazovnih procesa. Od 2009. razvija planove i programe za offline nastavu i razne formate nastave na daljinu (online učenje). Od 2020. godine se intenzivno bavi implementacijom Web3 tehnologija i vještačke inteligencije u obrazovne planove i programe kao i sam proces učenja.